Starbulletin.com

Kauakukalahale

Ty P. Käwika Tengan



Note: Because most Web browsers are unable to display the kahako (horizontal line, or macron) used to add emphasis to a vowel in written Hawaiian, we have substituted the corresponding vowel with an umlaut (two dots, or dieresis). To view this text as it was meant to be read, you must have a Hawaiian-language font installed on your computer. You can obtain free versions of these fonts from the University of Hawaii-Hilo's Web site, http://www.olelo.hawaii.edu/eng/resources/fonts.html

Some newer Web browsers, (such as Netscape 7 and Internet Explorer 6 on certain operating systems) can display kahako without a Hawaiian-language font, using a specialized coding system called Unicode. To jump to a Unicode version of this column, click here.


Ka Li‘u O Ka Pa‘akai


Synopsis: Information about the upcoming Native Hawaiian graduate student conference at Kamakaküokalani Center for Hawaiian Studies at the University of Hawai'i at Mänoa.

E nä kupa o nei pae'äina, mai ka hikina a ka lä i Ha'eha'e a hö'ea mai i ka mole o Lehua, aloha mai.

Kono 'ia ka lehulehu i ke kü mua 'ana o ia mea he 'Aha Kükä Haumäna Ho'okä'oi Hawai'i 'Öiwi, 'Aukake 20-22, Hälau 'Ike Hawai'i 'o Kamakaküokalani, Kulanui o Hawai'i ma Mänoa. 'Akahi nö a 'äkoakoa mai nä haumäna ho'okä'oi 'Öiwi mai 'ö a 'ö, a e hö'ike 'ia ana kä läkou mau hana noi'i a me ko läkou mau mana'o like 'ole i mua o ke anaina. Eia kekahi, aia ana ma ia 'aha nei he po'e Känaka Maoli kaulana i kä läkou mau külana he lae o'o, na'auao, akamai, a miki i këlä hana këia hana e pono ai a e lako ai ka nohona o ko Hawai'i, a na läkou e alaka'i a e a'o aku i ka po'e mäkaukau o ka 'a'apo 'ana.

'Ö'ili mai ka 'i'o o ka moana hohonu ma luna o nä pöhaku kaula'i i ka lä -- 'o ka pa'akai ho'i, 'o ia ke ho'öla, ho'omau, ho'oma'ema'e, a hö'ono'ono i ke ola. Me ua mana'o nei i kapa 'ia ai këia 'aha 'o Ka Li'u o ka Pa'akai, a pëlä pü e lana ai ka mana'o e lilo ana këia hui 'ana ma ke 'ano he poho pöhaku a he älia ho'i no nä haumäna a me nä känaka hou a'e e kipa ai a maopopo këia mea nui: li'u ka na'auao i loko o käkou a pau nä känaka o ke kai külipolipo.

E li'uli'u ana nö nä lä 'ekolu i ke käpï 'ana i nä pü'olo o ka no'eau. E kükäkükä 'ia ana nä kumumana'o pili i nä papa hana "kälai no'ono'o" (psychology), "ho'ona'auao" (education), "archaeology," "natural sciences," "mo'olelo" (literature)" "kälai 'äina" (political science), "känäwai" (law), "place," a me "identity." 'O Kamana'opono Crabbe, Ph.D., läua 'o 'Anae Merseburgh-Martin, Ph.D., nä poho hanohano e ha'i 'ölelo ana i ko läua 'imi na'auao 'ana ma ke 'ano he po'e känaka, haumäna, a he lae 'ula i nä hana "mental health" a me "social justice." E ho'oka'awale 'ia ana he köwä manawa no ke a'o aku a a'o mai i nä 'ike a me nä hana loea e holomua ai ka haumäna i ka 'imi kekelë ki'eki'e. E ho'omau 'ia ana ka launa pü 'ana a me ke kükahekahe 'ana i nä manawa le'ale'a o ke ahiahi a he 'aha 'aina mai koe ma ka hopena o ka lä 'ekolu no ka pü pa'akai 'ana. E ka lähui 'Öiwi, a me nä lähui 'ë a'e o ka honua, eia nö ho'i kä mäkou makana aloha no ka ho'omau 'ana o ke ea o ka 'äina, a 'o ia nö "he wahï pa'akai."

Inä he nïnau paha käu, e kelepona mai iä Mehanaokalä Hind ma ka helu 973-0979, a i 'ole ia e leka uila iä iä ma nhind@hawaii.edu.

Ke Kömike Ho'olälä o ka 'Aha Kükä Haumäna Ho'okä'oi Hawai'i 'Öiwi

(He mea küpono nö këia 'ano 'aha kükä no käkou Hawai'i e 'ike ai i ke akamai 'i'o o ka po'e Känaka Maoli o Hawai'i nei, e like ho'i me ka 'ölelo no'eau mai nä küpuna mai, 'o ia ho'i, "Ua lehulehu a manomano ka 'ikena a ka Hawai'i." A no laila e naue aku käkou i Kamakaküokalani i këia pule a'e. LH)




E ho'ouna 'ia mai nä leka iä mäua,
'o ia ho'i 'o Laiana Wong a me Kekeha Solis
ma ka pahu leka uila ma lalo nei:
>> kwong@hawaii.edu
>> rsolis@hawaii.edu

a i 'ole ia, ma ke kelepona:
>> 956-2627 (Laiana)
>> 956-2624 (Kekeha)



BACK TO TOP
|

Note: This version of the column is set in Unicode, which requires current Web-browser software (Netscape 7 or Internet Explorer 6 on most operating systems.) If the Hawaiian text below does not display properly, you may want to use the version coded for older browsers (above) instead.

Ka Li‘u O Ka Pa‘akai


Synopsis: Information about the upcoming Native Hawaiian graduate student conference at Kamakaküokalani Center for Hawaiian Studies at the University of Hawai'i at Mänoa.

E nā kupa o nei pae'āina, mai ka hikina a ka lā i Ha'eha'e a hō'ea mai i ka mole o Lehua, aloha mai.

Kono 'ia ka lehulehu i ke kū mua 'ana o ia mea he 'Aha Kūkā Haumāna Ho'okā'oi Hawai'i 'Ōiwi, 'Aukake 20-22, Hālau 'Ike Hawai'i 'o Kamakakūokalani, Kulanui o Hawai'i ma Mānoa. 'Akahi nō a 'ākoakoa mai nā haumāna ho'okā'oi 'Ōiwi mai 'ō a 'ō, a e hō'ike 'ia ana kā lākou mau hana noi'i a me ko lākou mau mana'o like 'ole i mua o ke anaina. Eia kekahi, aia ana ma ia 'aha nei he po'e Kānaka Maoli kaulana i kā lākou mau kūlana he lae o'o, na'auao, akamai, a miki i kēlā hana kēia hana e pono ai a e lako ai ka nohona o ko Hawai'i, a na lākou e alaka'i a e a'o aku i ka po'e mākaukau o ka 'a'apo 'ana.

'Ō'ili mai ka 'i'o o ka moana hohonu ma luna o nā pōhaku kaula'i i ka lā -- 'o ka pa'akai ho'i, 'o ia ke ho'ōla, ho'omau, ho'oma'ema'e, a hō'ono'ono i ke ola. Me ua mana'o nei i kapa 'ia ai kēia 'aha 'o Ka Li'u o ka Pa'akai, a pēlā pū e lana ai ka mana'o e lilo ana kēia hui 'ana ma ke 'ano he poho pōhaku a he ālia ho'i no nā haumāna a me nā kānaka hou a'e e kipa ai a maopopo kēia mea nui: li'u ka na'auao i loko o kākou a pau nā kānaka o ke kai kūlipolipo.

E li'uli'u ana nō nā lā 'ekolu i ke kāpī 'ana i nā pū'olo o ka no'eau. E kūkākūkā 'ia ana nā kumumana'o pili i nā papa hana "kālai no'ono'o" (psychology), "ho'ona'auao" (education), "archaeology," "natural sciences," "mo'olelo" (literature)" "kālai 'āina" (political science), "kānāwai" (law), "place," a me "identity." 'O Kamana'opono Crabbe, Ph.D., lāua 'o 'Anae Merseburgh-Martin, Ph.D., nā poho hanohano e ha'i 'ōlelo ana i ko lāua 'imi na'auao 'ana ma ke 'ano he po'e kānaka, haumāna, a he lae 'ula i nā hana "mental health" a me "social justice." E ho'oka'awale 'ia ana he kōwā manawa no ke a'o aku a a'o mai i nā 'ike a me nā hana loea e holomua ai ka haumāna i ka 'imi kekelē ki'eki'e. E ho'omau 'ia ana ka launa pū 'ana a me ke kūkahekahe 'ana i nā manawa le'ale'a o ke ahiahi a he 'aha 'aina mai koe ma ka hopena o ka lā 'ekolu no ka pū pa'akai 'ana. E ka lāhui 'Ōiwi, a me nā lāhui 'ē a'e o ka honua, eia nō ho'i kā mākou makana aloha no ka ho'omau 'ana o ke ea o ka 'āina, a 'o ia nō "he wahī pa'akai."

Inā he nīnau paha kāu, e kelepona mai iā Mehanaokalā Hind ma ka helu 973-0979, a i 'ole ia e leka uila iā iā ma nhind@hawaii.edu.

Ke Kōmike Ho'olālā o ka 'Aha Kūkā Haumāna Ho'okā'oi Hawai'i 'Ōiwi

(He mea kūpono nō kēia 'ano 'aha kūkā no kākou Hawai'i e 'ike ai i ke akamai 'i'o o ka po'e Kānaka Maoli o Hawai'i nei, e like ho'i me ka 'ōlelo no'eau mai nā kūpuna mai, 'o ia ho'i, "Ua lehulehu a manomano ka 'ikena a ka Hawai'i." A no laila e naue aku kākou i Kamakakūokalani i kēia pule a'e. LH)




E ho'ouna 'ia mai nā leka iā māua,
'o ia ho'i 'o Laiana Wong a me Kekeha Solis
ma ka pahu leka uila ma lalo nei:
>> kwong@hawaii.edu
>> rsolis@hawaii.edu

a i 'ole ia, ma ke kelepona:
>> 956-2627 (Laiana)
>> 956-2624 (Kekeha)

This column is coordinated by the Hawaiian Language Department
at the University of Hawai'i at Mānoa, supported by UH
President Evan Dobelle's Initiative for Achieving Native Hawaiian
Academic Excellence.

--Advertisements--
--Advertisements--


| | | PRINTER-FRIENDLY VERSION
E-mail to City Desk

BACK TO TOP


Text Site Directory:
[News] [Business] [Features] [Sports] [Editorial] [Do It Electric!]
[Classified Ads] [Search] [Subscribe] [Info] [Letter to Editor]
[Feedback]
© 2003 Honolulu Star-Bulletin -- https://archives.starbulletin.com


-Advertisement-