Starbulletin.com

Kauakukalahale

Leilani Basham



Note: Because most Web browsers are unable to display the kahako (horizontal line, or macron) used to add emphasis to a vowel in written Hawaiian, we have substituted the corresponding vowel with an umlaut (two dots, or dieresis). To view this text as it was meant to be read, you must have a Hawaiian-language font installed on your computer. You can obtain free versions of these fonts from the University of Hawaii-Hilo's Web site, http://www.olelo.hawaii.edu/eng/resources/fonts.html

Some newer Web browsers, (such as Netscape 7 and Internet Explorer 6 on certain operating systems) can display kahako without a Hawaiian-language font, using a specialized coding system called Unicode. To jump to a Unicode version of this column, click here.


Indigenizing
the university:
He ‘Ahakükä No Ka
Pono O Nä ‘Öiwi


Synopsis: Provides detailed information about the participants, panel discussions, keynote speakers and related events for Indigenizing the University, a three-day symposium to be held at the University of Hawai'i at Mänoa tomorrow, Tuesday and Wednesday.


I lohe i ka 'ölelo a ho'okö;
e ola auane'i a laupa'i.

E ö mai e nä hoa makamaka o ka 'äina, näna e huli mau ana i ke alahele e pono ai ka po'e 'öiwi o ko Hawai'i pae 'äina a me nä 'äina like 'ole a puni ka honua. E naue pü käkou i ke Kula Nui o Hawai'i ma Mänoa i këia pule no ka ho'olohe 'ana a me ke kükäkükä 'ana no kä käkou hana e hana nei. E mälama 'ia ana këia 'ahakükä ma ka lä 28, 29 a me 30 o 'Apelila, M.H. 2003, 'o ia ho'i ka lä 'apöpö, ka Pö'alua a me ka Pö'akolu.

Ma ke awakea (hola 12:00) a me ka 'auinalä (hola 3:00) e mälama 'ia ai kekahi 'aha ha'i'ölelo. E pili ana ia mau ha'i'ölelo i nä kumuhana like 'ole, e la'a me ka 'ike a me ka hana kälai'äina, ka mälama 'äina, ka 'ölelo, ka mo'olelo, ka loina, a me ka ho'ona'auao. Na nä kumu a me nä haumäna o nä ke'ena like 'ole o ke kula nui nei e ha'i'ölelo ana, e la'a me ke Ke'ena 'Ike Kälai'äina, ka 'Ölelo Hawai'i, ka 'Ike Hawai'i, ka Huli Kanaka, Hui Konohiki, Kïa'i 'Äina Ceded Lands Project, Native Hawaiian Leadership Project, a me ka 'Aha'ölelo o ke Kula Nui o Hawai'i ma Mänoa. E kipa mai ana nö ho'i he mau kumu a he mau haumäna no Aotearoa mai, mai ke kula 'o Te Whare Wänanga o Awanuiärangi, ma Whakatane.

No nä ha'i'ölelo i ke ahiahi, ua kono 'ia mai he mau känaka 'öiwi no ka 'äina 'ë mai. Ma ka Pö'akahi, e ha'i'ölelo mai ana 'o Kauka Linda Tuhiwai Smith, 'o ia ka Luna Ho'omalu o ka Indigenous Research Institute ma ke Kula Nui o Auckland ma Aotearoa, a me ka mea käkau o ka puke i kapa 'ia 'o Decolonising Methodologies: Research and Indigenous Peoples. E ha'i'ölelo ana ho'i käna käne 'o Kauka Graham Smith, 'o ia nö ka Pro Vice Chancellor (Maori) o ia kula nui ma Auckland. Ma 'ane'i ana nö ho'i 'o Kauka Taiaiake Alfred, 'o ia ka Luna Ho'omalu o ka Indigenous Governance Programs ma ke Kula Nui o Wikolia ma Kolumepia Pelekania, ma Kanaka, a 'o ia ho'i ka mea käkau o ka puke 'o Peace Power Righteousness: An Indigenous Manifesto.

Aia ana nö ho'i he mau hana 'ë a'e e mälama 'ia ana i ia pule, e la'a me ka 'ahakükä no nä haumäna a me ka mäka'ika'i 'ana i nä hana lima no'eau a nä haumäna 'öiwi o ke kula nui. Ma ka hopena o ka pule, e nanea pü käkou i ka ho'olohe 'ana i nä pu'ukani like 'ole ma Mänoa Gardens. Mai ka hola awakea a i ke ahiahi.

No ka papa manawa, nä hola, a me nä wahi o nä hana a pau, e nänä mai iä: www.politicalscience.hawaii.edu/temp/indigenizing.




E ho'ouna 'ia mai nä leka iä mäua,
'o ia ho'i 'o Laiana Wong a me Kekeha Solis
ma ka pahu leka uila ma lalo nei:
>> kwong@hawaii.edu
>> rsolis@hawaii.edu

a i 'ole ia, ma ke kelepona:
>> 956-2627 (Laiana)
>> 956-2624 (Kekeha)



BACK TO TOP
|

Note: This version of the column is set in Unicode, which requires current Web-browser software (Netscape 7 or Internet Explorer 6 on most operating systems.) If the Hawaiian text below does not display properly, you may want to use the version coded for older browsers (above) instead.

Indigenizing
the university:
He ‘Ahakūkā No Ka
Pono O Nā ‘Ōiwi


Synopsis: Provides detailed information about the participants, panel discussions, keynote speakers and related events for Indigenizing the University, a three-day symposium to be held at the University of Hawai'i at Mānoa tomorrow, Tuesday and Wednesday.


I lohe i ka 'ōlelo a ho'okō;
e ola auane'i a laupa'i.

E ō mai e nā hoa makamaka o ka 'āina, nāna e huli mau ana i ke alahele e pono ai ka po'e 'ōiwi o ko Hawai'i pae 'āina a me nā 'āina like 'ole a puni ka honua. E naue pū kākou i ke Kula Nui o Hawai'i ma Mānoa i kēia pule no ka ho'olohe 'ana a me ke kūkākūkā 'ana no kā kākou hana e hana nei. E mālama 'ia ana kēia 'ahakūkā ma ka lā 28, 29 a me 30 o 'Apelila, M.H. 2003, 'o ia ho'i ka lā 'apōpō, ka Pō'alua a me ka Pō'akolu.

Ma ke awakea (hola 12:00) a me ka 'auinalā (hola 3:00) e mālama 'ia ai kekahi 'aha ha'i'ōlelo. E pili ana ia mau ha'i'ōlelo i nā kumuhana like 'ole, e la'a me ka 'ike a me ka hana kālai'āina, ka mālama 'āina, ka 'ōlelo, ka mo'olelo, ka loina, a me ka ho'ona'auao. Na nā kumu a me nā haumāna o nā ke'ena like 'ole o ke kula nui nei e ha'i'ōlelo ana, e la'a me ke Ke'ena 'Ike Kālai'āina, ka 'Ōlelo Hawai'i, ka 'Ike Hawai'i, ka Huli Kanaka, Hui Konohiki, Kīa'i 'Āina Ceded Lands Project, Native Hawaiian Leadership Project, a me ka 'Aha'ōlelo o ke Kula Nui o Hawai'i ma Mānoa. E kipa mai ana nō ho'i he mau kumu a he mau haumāna no Aotearoa mai, mai ke kula 'o Te Whare Wānanga o Awanuiārangi, ma Whakatane.

No nā ha'i'ōlelo i ke ahiahi, ua kono 'ia mai he mau kānaka 'ōiwi no ka 'āina 'ē mai. Ma ka Pō'akahi, e ha'i'ōlelo mai ana 'o Kauka Linda Tuhiwai Smith, 'o ia ka Luna Ho'omalu o ka Indigenous Research Institute ma ke Kula Nui o Auckland ma Aotearoa, a me ka mea kākau o ka puke i kapa 'ia 'o Decolonising Methodologies: Research and Indigenous Peoples. E ha'i'ōlelo ana ho'i kāna kāne 'o Kauka Graham Smith, 'o ia nō ka Pro Vice Chancellor (Maori) o ia kula nui ma Auckland. Ma 'ane'i ana nō ho'i 'o Kauka Taiaiake Alfred, 'o ia ka Luna Ho'omalu o ka Indigenous Governance Programs ma ke Kula Nui o Wikolia ma Kolumepia Pelekania, ma Kanaka, a 'o ia ho'i ka mea kākau o ka puke 'o Peace Power Righteousness: An Indigenous Manifesto.

Aia ana nō ho'i he mau hana 'ē a'e e mālama 'ia ana i ia pule, e la'a me ka 'ahakūkā no nā haumāna a me ka māka'ika'i 'ana i nā hana lima no'eau a nā haumāna 'ōiwi o ke kula nui. Ma ka hopena o ka pule, e nanea pū kākou i ka ho'olohe 'ana i nā pu'ukani like 'ole ma Mānoa Gardens. Mai ka hola awakea a i ke ahiahi.

No ka papa manawa, nā hola, a me nā wahi o nā hana a pau, e nānā mai iā: www.politicalscience.hawaii.edu/temp/indigenizing.




E ho'ouna 'ia mai nā leka iā māua,
'o ia ho'i 'o Laiana Wong a me Kekeha Solis
ma ka pahu leka uila ma lalo nei:
>> kwong@hawaii.edu
>> rsolis@hawaii.edu

a i 'ole ia, ma ke kelepona:
>> 956-2627 (Laiana)
>> 956-2624 (Kekeha)

This column is coordinated by the Hawaiian Language Department
at the University of Hawai'i at Mānoa, supported by UH
President Evan Dobelle's Initiative for Achieving Native Hawaiian
Academic Excellence.

--Advertisements--
--Advertisements--


| | | PRINTER-FRIENDLY VERSION
E-mail to City Desk


Text Site Directory:
[News] [Business] [Features] [Sports] [Editorial] [Do It Electric!]
[Classified Ads] [Search] [Subscribe] [Info] [Letter to Editor]
[Feedback]
© 2003 Honolulu Star-Bulletin -- https://archives.starbulletin.com


-Advertisement-