Ho'okulāiwi
Kauakūkalahale
Laiana Wong
Synopsis: As Hawaiians, how can we re-establish a homeland in a land from which we have been displaced. We must reassert our right to educational self-determination.
Aloha mai nō kākou e o'u makamaka heluhelu o Kauakūkalahale. Ua kuku'i aku nei ka lono no kahi kōlea o ka hiki 'ana mai i o kākou nei me ke kanikani pū o ka leo kaena e 'ī ana ho'i ē 'o ke ola o kā kākou po'e keiki ma nā kula o Hawai'i nei, 'o kā ia ala ola nō ia! He leo ho'i ia nāna i ho'opihapiha aku nei i nā pepeiao puni wale o kauwahi maka hanohano o ko kākou 'āina aloha nei a loa'a ai ho'i ke kāko'o o nā 'ahahui o ua po'e maka hanohano lā e noho luna nei. 'O ia ho'i, na ka State of Hawai'i Department of Education ua kōlea nei i kono aku e lele mai a ho'opūnana, a na Kamehameha Schools, nā Castle Foundation, a me kekahi mau mea hou aku i ho'olako i nā la'alā'au o ia pūnana e pa'a ai. Aloha nō ka po'e o Hawai'i nei i kipaku 'ia mai ko kākou 'āina i mea e loa'a ai kahi no ia kōlea e ho'opūnana ai. Eia nō kākou ke 'ae'a hele nei ma ko kākou kulāiwi pono'ī iho nō!
I aha auane'i kā kākou mea e kū hou ai i ka moku? No'u iho, aia ko kākou pono a huli ka lima i lalo. Na kākou ia e mālama i kā kākou. 'A'ole ia he kuleana na ha'i e lawelawe ai. 'O ka mea 'āpiki na'e, 'a'ohe o kākou hilina'i iā kākou iho, a 'a'ole lawa nā Hawai'i e kūlia nei i nā kūlana ki'eki'e o nā 'oihana like 'ole o ka 'āina. 'O ia ihola ka mea i ho'okumu 'ia ai ka polokalamu Ho'okulāiwi: 'Aha Ho'ona'auao 'Ōiwi. 'O ka pahuhopu nui o ua polokalamu nei, 'o ia ho'i ka ho'oka'awale 'ana i wahi no kākou Hawai'i e noho ai a e kapa ai ho'i 'o ia ko kākou kulāiwi. Aia a komo kākou ma nā ke'ena ki'eki'e o nā 'oihana like 'ole o kēia 'āina, a laila, loa'a ka mana ho'oholo i ke 'ano o ke kula 'ia 'ana o kā kākou po'e keiki. Pēlā e mau ai ke ea o ka ho'ona'auao i ka pono. A pēlā wale nō ho'i e ikaika ai ka ho'ona'auao 'ana ma nā kaiāulu a pau o Hawai'i nei - 'a'ole wale nō ma nā kaiāulu kū'ono'ono. Hele a he 'oia'i'o kēia, a laila, he pono ke kānāwai NCLB, 'o ia ho'i, No Community Left Behind, a pau pū ho'i me nā kaiāulu ma nā kapakai komohana o O'ahu nei, 'o ia ho'i, 'o Nānākuli mā lāua me Wai'anae.
He aha lā ia mea he ho'okulāiwi? I ka mo'olelo o Kawelo, kekahi ali'i o Kaua'i, ma hope o kona wailana 'ia 'ana e kona hoahānau, e Kawelo 'Aikanaka, 'o kona holo maila nō ia i O'ahu nei a pae ma Pōka'ī. Ma laila 'o ia i launa malihini ai me ka po'e o ia 'āina. Ua ho'ouna 'ia ke kahuna o ke ali'i Ka'ihikapu e hele e nānā i ke 'ano o ua malihini nei. Ho'oku'u akula ua kahuna nei i kahi pua'a hiwa a 'o ka pololei akula nō ia i o ua Kawelo lā. 'O ia ka mea i ho'omaopopo ai iā Ka'ihikapu ē he ali'i ua Kawelo nei, a no ia mea, hā'awi akula ia i kekahi māhele 'āina ma uka o Kolekole no Kawelo mā e "hookulaiwi" ai. A ma muli o ia mo'olelo i kapa 'ia ai ka inoa e kau maila ma luna.
This column is coordinated by the Hawaiian Language Department at the University of Hawai'i at Mānoa.
E ho'ouna 'ia mai nä leka iä mäua, 'o ia ho'i 'o Laiana Wong a me Kekeha Solis ma ka pahu leka uila ma lalo nei:
a i 'ole ia, ma ke kelepona:
» 956-2627 (Laiana)
» 956-2624 (Kekeha)
BACK TO TOP
Ho'okuläiwi
Kauakükalahale
Laiana Wong
Synopsis: As Hawaiians, how can we re-establish a homeland in a land from which we have been displaced. We must reassert our right to educational self-determination.
Aloha mai nö käkou e o'u makamaka heluhelu o Kauakükalahale. Ua kuku'i aku nei ka lono no kahi kölea o ka hiki 'ana mai i o käkou nei me ke kanikani pü o ka leo kaena e 'ï ana ho'i ë 'o ke ola o kä käkou po'e keiki ma nä kula o Hawai'i nei, 'o kä ia ala ola nö ia! He leo ho'i ia näna i ho'opihapiha aku nei i nä pepeiao puni wale o kauwahi maka hanohano o ko käkou 'äina aloha nei a loa'a ai ho'i ke käko'o o nä 'ahahui o ua po'e maka hanohano lä e noho luna nei. 'O ia ho'i, na ka State of Hawai'i Department of Education ua kölea nei i kono aku e lele mai a ho'opünana, a na Kamehameha Schools, nä Castle Foundation, a me kekahi mau mea hou aku i ho'olako i nä la'alä'au o ia pünana e pa'a ai. Aloha nö ka po'e o Hawai'i nei i kipaku 'ia mai ko käkou 'äina i mea e loa'a ai kahi no ia kölea e ho'opünana ai. Eia nö käkou ke 'ae'a hele nei ma ko käkou kuläiwi pono'ï iho nö!
I aha auane'i kä käkou mea e kü hou ai i ka moku? No'u iho, aia ko käkou pono a huli ka lima i lalo. Na käkou ia e mälama i kä käkou. 'A'ole ia he kuleana na ha'i e lawelawe ai. 'O ka mea 'äpiki na'e, 'a'ohe o käkou hilina'i iä käkou iho, a 'a'ole lawa nä Hawai'i e külia nei i nä külana ki'eki'e o nä 'oihana like 'ole o ka 'äina. 'O ia ihola ka mea i ho'okumu 'ia ai ka polokalamu Ho'okuläiwi: 'Aha Ho'ona'auao 'Öiwi. 'O ka pahuhopu nui o ua polokalamu nei, 'o ia ho'i ka ho'oka'awale 'ana i wahi no käkou Hawai'i e noho ai a e kapa ai ho'i 'o ia ko käkou kuläiwi. Aia a komo käkou ma nä ke'ena ki'eki'e o nä 'oihana like 'ole o këia 'äina, a laila, loa'a ka mana ho'oholo i ke 'ano o ke kula 'ia 'ana o kä käkou po'e keiki. Pëlä e mau ai ke ea o ka ho'ona'auao i ka pono. A pëlä wale nö ho'i e ikaika ai ka ho'ona'auao 'ana ma nä kaiäulu a pau o Hawai'i nei - 'a'ole wale nö ma nä kaiäulu kü'ono'ono. Hele a he 'oia'i'o këia, a laila, he pono ke känäwai NCLB, 'o ia ho'i, No Community Left Behind, a pau pü ho'i me nä kaiäulu ma nä kapakai komohana o O'ahu nei, 'o ia ho'i, 'o Nänäkuli mä läua me Wai'anae.
He aha lä ia mea he ho'okuläiwi? I ka mo'olelo o Kawelo, kekahi ali'i o Kaua'i, ma hope o kona wailana 'ia 'ana e kona hoahänau, e Kawelo 'Aikanaka, 'o kona holo maila nö ia i O'ahu nei a pae ma Pöka'ï. Ma laila 'o ia i launa malihini ai me ka po'e o ia 'äina. Ua ho'ouna 'ia ke kahuna o ke ali'i Ka'ihikapu e hele e nänä i ke 'ano o ua malihini nei. Ho'oku'u akula ua kahuna nei i kahi pua'a hiwa a 'o ka pololei akula nö ia i o ua Kawelo lä. 'O ia ka mea i ho'omaopopo ai iä Ka'ihikapu ë he ali'i ua Kawelo nei, a no ia mea, hä'awi akula ia i kekahi mähele 'äina ma uka o Kolekole no Kawelo mä e "hookulaiwi" ai. A ma muli o ia mo'olelo i kapa 'ia ai ka inoa e kau maila ma luna.
This column is coordinated by the Hawaiian Language Department at the University of Hawai'i at Mānoa.
E ho'ouna 'ia mai nā leka iā māua, 'o ia ho'i 'o Laiana Wong a me Kekeha Solis ma ka pahu leka uila ma lalo nei:
a i 'ole ia, ma ke kelepona:
» 956-2627 (Laiana)
» 956-2624 (Kekeha)
Note: Because most Web browsers are unable to display the kahako (horizontal line, or macron) used to add emphasis to a vowel in written Hawaiian, we have substituted the corresponding vowel with an umlaut (two dots, or dieresis). To view this text as it was meant to be read, you must have a Hawaiian-language font installed on your computer. You can obtain free versions of these fonts from the University of Hawaii-Hilo's Web site, http://www.olelo.hawaii.edu/eng/resources/fonts.html
Some newer Web browsers, (such as Netscape 7 and Internet Explorer 6 on certain operating systems) can display kahako without a Hawaiian-language font, using a specialized coding system called Unicode. To jump to a Unicode version of this column, click here.
|