Kipa hewa ke aloha i ka ha'i
KAUAKUKALAHALE
Laiana Wong
Synopsis: There is a mindset in the DOE that homegrown initiatives are inferior to those imported from the mainland. When Hawaiian-serving institutions support the importation of teachers, that mindset is reinforced.
'Auhea 'oukou, e nā makamaka heluhelu o Kauakūkalahale i hele nō paha a pōhalakē ka 'ōpū i ka ho'onu'u 'ana i ka pelehū. 'A'ole paha e ola hou ai ia pōhalakē i ka 'ike 'ia o kēia mana'o o'u. I kēia au a kākou e ho'omana'o nei i ka Lā Ho'omaika'i, he mea maika'i paha ko kākou ho'omaopopo 'ana i ke kumu i lawe 'ia mai ai e ka po'e haole o 'Amelika. Ma hope o ka ho'okahuli 'ia o ke aupuni Mō'ī, ua hāpai 'ia ka Lā Ho'omaika'i i panihakahaka no ka Lā Kū'oko'a , he lā nui i ho'omana'o 'ia e ko Hawai'i no 50 makahiki. A pau ke ea o ka 'āina, ua pau pū ho'i me ka ho'omana'o 'ana i ka Lā Kū'oko'a. He aha lā ka'u mea e ho'omaika'i ai?
Kainō a he au hou kēia a ua pau ko kākou puni wale i nā mea haole. 'A'ole kā! E like me ka lawe 'ia mai o ia lā nui a ka haole, ke lawe nui 'ia maila nā haole i kumu na kā kākou mau keiki. A iā lākou lā nō e kū nei i mua o ia mau keiki, huli kua 'ia kekahi mau polokalamu kūloko nāna e ho'omākaukau nei i ko kākou po'e kūloko no ka lilo 'ana i kumu ma ko lākou mau kaiaulu pono'ī!
I kanaka aha ia e kāko'o ai i kēia hana kohu 'ole? 'A'ole paha e pū'iwa kākou i ke kāko'o a ka po'e haole i kahi mea o lākou e pono ai. 'O ka Hawai'i na'e, i kahi wā, he puni 'o ia i nā mea haole a he ho'okae nō ho'i i nā mea a kona lāhui pono'ī! E puni wale 'o ia i ke akamai o nā haole ma mua o nā kānaka i hānai 'ia ma Hawai'i nei. A he kāko'o nō 'o ia i ka hai 'ana i ka haole ma mua o ka Hawai'i. Auē kā ho'i ē! 'Ehia mea aloha o kākou?
Eia nō ka polokalamu TFA (Teach for America) ua hiki mai i Hawai'i nei i ka 'imi kālā. Ke uku 'ia nei ho'i e ka DOE me kā kākou kālā. Iā lākou nō a pae mai, a i loko nō o ka nui o ke kālā e lilo nei iā lākou, 'o ka ho'opilimea'ai akula nō ia i nā hui Hawai'i e la'a 'o ka OHA a me KSBE me ke noi i kālā hou. 'A'ohe nō a he 'ānunu a lohe mai i ke a'o! 'O ka mea 'āpiki, 'eā, ke pi'i nei ka heluna o ke kālā e lilo nei no ke kāko'o 'ana he 55 wale nō kumu haole, ma kahi ia o ka ho'okahi miliona! 'O nā polokalamu kūloko na'e, ua ahu hewa ka 'ala'ala.
Eia ka'u e ha'oha'o nei. I ka wā i 'ae 'ia ai ke komo aku o kahi keiki haole ma loko o kēlā "kula Hawai'i", hele a he mano a lehu nā kānaka i kaka'i aku i ka Haleali'i e hō'ike ai i ko lākou mana'o kū'ē. 'Uā ho'i ka pihe a ha'alele wale. He hana 'ino i ka po'e Hawai'i. I kēia mau lā na'e, eia nā kula 'o Kamehameha ke kāko'o nei i ka hai 'ana i nā haole ma mua o nā Hawai'i. Ua aha 'ia ka leo kū'ē? 'A'ohe wahi 'ekemu? 'A'ohe hālāwai hō'eu'eu? Tsā! Ua kaumaha loa paha 'o hope i ka 'ai pelehū.
This column is coordinated by the Hawaiian Language Department at the University of Hawai'i at Mānoa.
E ho'ouna 'ia mai nä leka iä mäua, 'o ia ho'i 'o Laiana Wong a me Kekeha Solis ma ka pahu leka uila ma lalo nei:
a i 'ole ia, ma ke kelepona:
» 956-2627 (Laiana)
» 956-2624 (Kekeha)
BACK TO TOP
Kipa hewa ke aloha i ka ha'i
KAUAKUKALAHALE
Laiana Wong
Synopsis: There is a mindset in the DOE that homegrown initiatives are inferior to those imported from the mainland. When Hawaiian-serving institutions support the importation of teachers, that mindset is reinforced.
'Auhea 'oukou, e nä makamaka heluhelu o Kauakükalahale i hele nö paha a pöhalakë ka 'öpü i ka ho'onu'u 'ana i ka pelehü. 'A'ole paha e ola hou ai ia pöhalakë i ka 'ike 'ia o këia mana'o o'u. I këia au a käkou e ho'omana'o nei i ka Lä Ho'omaika'i, he mea maika'i paha ko käkou ho'omaopopo 'ana i ke kumu i lawe 'ia mai ai e ka po'e haole o 'Amelika. Ma hope o ka ho'okahuli 'ia o ke aupuni Mö'ï, ua häpai 'ia ka Lä Ho'omaika'i i panihakahaka no ka Lä Kü'oko'a , he lä nui i ho'omana'o 'ia e ko Hawai'i no 50 makahiki. A pau ke ea o ka 'äina, ua pau pü ho'i me ka ho'omana'o 'ana i ka Lä Kü'oko'a. He aha lä ka'u mea e ho'omaika'i ai?
Kainö a he au hou këia a ua pau ko käkou puni wale i nä mea haole. 'A'ole kä! E like me ka lawe 'ia mai o ia lä nui a ka haole, ke lawe nui 'ia maila nä haole i kumu na kä käkou mau keiki. A iä läkou lä nö e kü nei i mua o ia mau keiki, huli kua 'ia kekahi mau polokalamu küloko näna e ho'omäkaukau nei i ko käkou po'e küloko no ka lilo 'ana i kumu ma ko läkou mau kaiaulu pono'ï!
I kanaka aha ia e käko'o ai i këia hana kohu 'ole? 'A'ole paha e pü'iwa käkou i ke käko'o a ka po'e haole i kahi mea o läkou e pono ai. 'O ka Hawai'i na'e, i kahi wä, he puni 'o ia i nä mea haole a he ho'okae nö ho'i i nä mea a kona lähui pono'ï! E puni wale 'o ia i ke akamai o nä haole ma mua o nä känaka i hänai 'ia ma Hawai'i nei. A he käko'o nö 'o ia i ka hai 'ana i ka haole ma mua o ka Hawai'i. Auë kä ho'i ë! 'Ehia mea aloha o käkou?
Eia nö ka polokalamu TFA (Teach for America) ua hiki mai i Hawai'i nei i ka 'imi kälä. Ke uku 'ia nei ho'i e ka DOE me kä käkou kälä. Iä läkou nö a pae mai, a i loko nö o ka nui o ke kälä e lilo nei iä läkou, 'o ka ho'opilimea'ai akula nö ia i nä hui Hawai'i e la'a 'o ka OHA a me KSBE me ke noi i kälä hou. 'A'ohe nö a he 'änunu a lohe mai i ke a'o! 'O ka mea 'äpiki, 'eä, ke pi'i nei ka heluna o ke kälä e lilo nei no ke käko'o 'ana he 55 wale nö kumu haole, ma kahi ia o ka ho'okahi miliona! 'O nä polokalamu küloko na'e, ua ahu hewa ka 'ala'ala.
Eia ka'u e ha'oha'o nei. I ka wä i 'ae 'ia ai ke komo aku o kahi keiki haole ma loko o këlä "kula Hawai'i", hele a he mano a lehu nä känaka i kaka'i aku i ka Haleali'i e hö'ike ai i ko läkou mana'o kü'ë. 'Uä ho'i ka pihe a ha'alele wale. He hana 'ino i ka po'e Hawai'i. I këia mau lä na'e, eia nä kula 'o Kamehameha ke käko'o nei i ka hai 'ana i nä haole ma mua o nä Hawai'i. Ua aha 'ia ka leo kü'ë? 'A'ohe wahi 'ekemu? 'A'ohe häläwai hö'eu'eu? Tsä! Ua kaumaha loa paha 'o hope i ka 'ai pelehü.
This column is coordinated by the Hawaiian Language Department at the University of Hawai'i at Mānoa.
E ho'ouna 'ia mai nā leka iā māua, 'o ia ho'i 'o Laiana Wong a me Kekeha Solis ma ka pahu leka uila ma lalo nei:
a i 'ole ia, ma ke kelepona:
» 956-2627 (Laiana)
» 956-2624 (Kekeha)
Note: Because most Web browsers are unable to display the kahako (horizontal line, or macron) used to add emphasis to a vowel in written Hawaiian, we have substituted the corresponding vowel with an umlaut (two dots, or dieresis). To view this text as it was meant to be read, you must have a Hawaiian-language font installed on your computer. You can obtain free versions of these fonts from the University of Hawaii-Hilo's Web site, http://www.olelo.hawaii.edu/eng/resources/fonts.html
Some newer Web browsers, (such as Netscape 7 and Internet Explorer 6 on certain operating systems) can display kahako without a Hawaiian-language font, using a specialized coding system called Unicode. To jump to a Unicode version of this column, click here.
|