'Auhea lā Nā Manakoho?
Ka'aimalani Spencer
Synopsis: (Continued from last week.) This column touches upon a select few of the many tough choices voters must go through to select a candidate.The emphasis on getting people interested in voting is of main concern. There are many variables in deciding: Who is right for Hawai'i?
(Ho'omau 'ia)
He hana pa'akikī nō ka noho 'ana i ke kūlana kālai'āina. Kainō he hana maluhia, eia kā, he paio hou ko nā lā a pau. Hele a huikau paha ke kanaka kālai'āina i nā paio like 'ole. Pono 'o ia e ho'olohe i nā 'ao'ao like 'ole a laila, koho i ke ala pono. He hana pa'akikī nō, a 'o ia paha kekahi kumu o ka hele kāka'ikahi 'ana o nā po'e koho pāloka. Pa'akikī ke koho 'ana i ke kanaka kūpono nāna e kuhikuhi i nā mea e pono ai ke aupuni. Aia a huliāmahi nā po'e mai 'ō a 'ō o ka 'āina, a laila, e pōmaika'i ana kākou. No laila, i aha auane'i kā kākou mea e hō'eu'eu ai i ka lehulehu i ke koho pāloka 'ana? He kolamu nūpepa a i 'ole kahi papa hō'ike ma ke kīwī e hō'ike ana i nā 'ao'ao i mea e ho'ohālikelike ai nā kānaka. He kānāwai hou paha? He aha lā? He nīnau maika'i nō ia. E nā po'e Hawai'i, mai ha'alele mai iā Hawai'i nei, 'o nei 'āina nō ko kākou 'āina.
Kū i luna.
(Pau aku nei nā pāloka i ka helu 'ia, a 'o kā kākou mea o ka 'ike 'ana aku nei, 'o ia ho'i, lilo aku nei ka hapanui o nā noho o ka Hale o nā Lunmaka'āinana i nā Kemokalaka, ke kū hou nei 'o Linda Lingle i kia'āina no Hawai'i nei, aia nō 'o Daniel Akaka ke kū kilakila a'ela, a pa'a ihola nā kūlana kālai'āina a pau mai 'ō a 'ō o ka 'āina. 'Eā, 'o ka mea minamina, ua emi loa nā kānaka i koho pāloka aku nei ma Hawai'i nei. He 53 wale nō pākeneka o nā kānaka i kākau inoa no ke koho pāloka. He 348,299 mau kānaka. 'O ia ka helu emi loa ma loko o ka mo'olelo o Hawai'i nei. Aia nō paha ka māhuahua o nā kānaka koho pāloka a hilina'i ia mau kānaka i ke aupuni. A i 'ole ia, na ke aupuni ia e ho'okō i ka 'ōlelo a ka mea kākau i hō'ike iho nei ma luna a'e nei. A he mea ia e 'ike 'ia ai nā 'ano a me nā mana'o o nā moho e alualu ana i nā kūlana kālai'āina ma kahi ho'okahi. He hiki wale ke ho'ohālikelike 'ia nā moho, a pēlā aku.
He mau nīnau kā kēia luna ho'oponopono, "He makepono ke koho pāloka o ke kanaka? He mana ko ka mea koho pāloka?" Me he mea lā, e hana ana ke aupuni e like me kona makemake, e like ho'i me kona mana'o he pono, me ka nānā 'ole paha i ka pono o ke kanaka.
Inā he mana'o ko kekahi no ka pono a me ka pono 'ole paha o ke koho pāloka, e leka mai iā Kauakūkalahale, a e pa'i 'ia mai.
Mahalo iā 'oe e ka mea kākau a mahalo ho'i iā 'oukou e nā makamaka heluhelu o Kauakūkalahale. Ke aloha nō. -- L.H.)
This column is coordinated by the Hawaiian Language Department at the University of Hawai'i at Mānoa.
E ho'ouna 'ia mai nä leka iä mäua, 'o ia ho'i 'o Laiana Wong a me Kekeha Solis ma ka pahu leka uila ma lalo nei:
a i 'ole ia, ma ke kelepona:
» 956-2627 (Laiana)
» 956-2624 (Kekeha)
BACK TO TOP
'Auhea lä Nä Manakoho?
Ka'aimalani Spencer
Synopsis: (Continued from last week.) This column touches upon a select few of the many tough choices voters must go through to select a candidate.The emphasis on getting people interested in voting is of main concern. There are many variables in deciding: Who is right for Hawai'i?
(Ho'omau 'ia)
He hana pa'akikï nö ka noho 'ana i ke külana kälai'äina. Kainö he hana maluhia, eia kä, he paio hou ko nä lä a pau. Hele a huikau paha ke kanaka kälai'äina i nä paio like 'ole. Pono 'o ia e ho'olohe i nä 'ao'ao like 'ole a laila, koho i ke ala pono. He hana pa'akikï nö, a 'o ia paha kekahi kumu o ka hele käka'ikahi 'ana o nä po'e koho päloka. Pa'akikï ke koho 'ana i ke kanaka küpono näna e kuhikuhi i nä mea e pono ai ke aupuni. Aia a huliämahi nä po'e mai 'ö a 'ö o ka 'äina, a laila, e pömaika'i ana käkou. No laila, i aha auane'i kä käkou mea e hö'eu'eu ai i ka lehulehu i ke koho päloka 'ana? He kolamu nüpepa a i 'ole kahi papa hö'ike ma ke kïwï e hö'ike ana i nä 'ao'ao i mea e ho'ohälikelike ai nä känaka. He känäwai hou paha? He aha lä? He nïnau maika'i nö ia. E nä po'e Hawai'i, mai ha'alele mai iä Hawai'i nei, 'o nei 'äina nö ko käkou 'äina.
Kü i luna.
(Pau aku nei nä päloka i ka helu 'ia, a 'o kä käkou mea o ka 'ike 'ana aku nei, 'o ia ho'i, lilo aku nei ka hapanui o nä noho o ka Hale o nä Lunmaka'äinana i nä Kemokalaka, ke kü hou nei 'o Linda Lingle i kia'äina no Hawai'i nei, aia nö 'o Daniel Akaka ke kü kilakila a'ela, a pa'a ihola nä külana kälai'äina a pau mai 'ö a 'ö o ka 'äina. 'Eä, 'o ka mea minamina, ua emi loa nä känaka i koho päloka aku nei ma Hawai'i nei. He 53 wale nö päkeneka o nä känaka i käkau inoa no ke koho päloka. He 348,299 mau känaka. 'O ia ka helu emi loa ma loko o ka mo'olelo o Hawai'i nei. Aia nö paha ka mähuahua o nä känaka koho päloka a hilina'i ia mau känaka i ke aupuni. A i 'ole ia, na ke aupuni ia e ho'okö i ka 'ölelo a ka mea käkau i hö'ike iho nei ma luna a'e nei. A he mea ia e 'ike 'ia ai nä 'ano a me nä mana'o o nä moho e alualu ana i nä külana kälai'äina ma kahi ho'okahi. He hiki wale ke ho'ohälikelike 'ia nä moho, a pëlä aku.
He mau nïnau kä këia luna ho'oponopono, "He makepono ke koho päloka o ke kanaka? He mana ko ka mea koho päloka?" Me he mea lä, e hana ana ke aupuni e like me kona makemake, e like ho'i me kona mana'o he pono, me ka nänä 'ole paha i ka pono o ke kanaka.
Inä he mana'o ko kekahi no ka pono a me ka pono 'ole paha o ke koho päloka, e leka mai iä Kauakükalahale, a e pa'i 'ia mai.
Mahalo iä 'oe e ka mea käkau a mahalo ho'i iä 'oukou e nä makamaka heluhelu o Kauakükalahale. Ke aloha nö. -- L.H.)
This column is coordinated by the Hawaiian Language Department at the University of Hawai'i at Mānoa.
E ho'ouna 'ia mai nā leka iā māua, 'o ia ho'i 'o Laiana Wong a me Kekeha Solis ma ka pahu leka uila ma lalo nei:
a i 'ole ia, ma ke kelepona:
» 956-2627 (Laiana)
» 956-2624 (Kekeha)
Note: Because most Web browsers are unable to display the kahako (horizontal line, or macron) used to add emphasis to a vowel in written Hawaiian, we have substituted the corresponding vowel with an umlaut (two dots, or dieresis). To view this text as it was meant to be read, you must have a Hawaiian-language font installed on your computer. You can obtain free versions of these fonts from the University of Hawaii-Hilo's Web site, http://www.olelo.hawaii.edu/eng/resources/fonts.html
Some newer Web browsers, (such as Netscape 7 and Internet Explorer 6 on certain operating systems) can display kahako without a Hawaiian-language font, using a specialized coding system called Unicode. To jump to a Unicode version of this column, click here.
|