Kaka'a ka Pōhaku, Uliuli ka Lā'au
Synopsis: This is the continuation of last week's story about the escapades of youth.
I ka hemo 'ana mai o ka lole wāwae o kahi Lopaka, ua kani a'ela ka leo ho'ōho o kamali'i me ke kuhikuhi pū aku o nā lima i kahi e 'ōku'u ana 'o Lopaka, "Ē! Ke ki'o nei ē! Ke ki'o nei ho'i! Auē ka ho'opailua ē! Kū nō ho'i ke pilo i ka māhanahana!"
I lohe aku ka hana o ua keiki nei i kēia 'ōlelo ho'ohenehene a kamali'i, pi'i a'ela ka 'ula i ka papālina o Lopaka. Nui kona hilahila 'a'ole ho'i o kana mai.
I ka pau 'ana o kāna hana, kū hou a'ela 'o Lopaka i luna a ho'omaka akula 'o ia e 'imi aku i mea hāleu ma ia wahi kokoke aku nō. I ka loa'a koke 'ole mai o kahi lau palupalu, lālau ihola 'o ia i kahi la'alā'au i mea hāleu.
I nānā aku ka hana o kamali'i a 'ike i ka pu'u lepo e waiho nei, ua 'ano 'ē kā ho'i ke 'ano. He 'ōma'oma'o ke kohu i ka nānā aku! Pēia ho'i ke kohu o ka lā'au hāleu!
Ho'omau akula ka 'ōlelo ho'ohenehene a kamali'i i ka 'ī 'ana aku, "Kupanaha! Kupanaha maoli nō! He kūkae 'ōma'oma'o!"
I ka lohe 'ia mai o kēia 'ōlelo, pi'i a'ela ka 'ula o ka 'ā'ī a pane akula 'o Lopaka ma ke 'ano 'ōlelo ho'ākāka, "'Eā, he laulau ka 'ai o ka pō nei. 'O ia ka hopena o ka 'ai 'ana i ka lū'au. He 'ōma'oma'o ke kūkae. 'A'ole 'oukou 'ike?"
I ia manawa, 'o ka puwalu pū a'ela nō ia o ke oli a mākou kamali'i i ka ho'ohenehene aku iā Lopaka, "Kaka'a ka pōhaku, uliuli ka lā'au! Kaka'a ka pōhaku, uliuli ka lā'au!"
A lohe 'ia kēia oli, kahu ihola ka 'ena i ka maka o Lopaka. Huki a'ela nō 'o ia i kona lole wāwae, a me ka lā'au hāleu e pa'a ana i ka lima, 'o kona alualu maila nō ia iā mākou kamali'i. I ia manawa nō, 'uā ka pihe o ko mākou leo, "Aīīīī! E holo e nā keiki! E māmā ho'i ka holo!"
'A'ole nō i li'uli'u ia alualu 'ana mai a Lopaka, ua 'ike 'ia ka māmā o ka holo o nā keiki nui. 'A'ole nō e loa'a mai iā Lopaka i ke alualu. No laila, ua huli akula kona holo 'ana a ho'omaka 'o ia e alualu i kekahi keiki li'ili'i a mālie ho'i o ka holo. 'O ia 'o Keoni, ke kaikaina o Lopaka.
'O ia alualu nō ia a Lopaka iā Keoni a hapa loa mai ka mamao e ka'awale ai lāua. I ia manawa nō, kiloi akula 'o Lopaka i ka lā'au i o Keoni lā. Lohe 'ia ke kani 'oē a ka lā'au e lele pokaka'a ana i ka lewa. Mea 'ole ka māmā o ka holo i mua o ko ka lele o ka lā'au a 'o ka pā maila nō ia o ke kua o Keoni i kahi po'o o ua lā'au nei i hāpala 'ia i ke kūkae.
Aloha nō kahi Keoni. 'Aohe ona pale'ili, a no laila, ua hele a hāpala 'ia ka 'ili o kona kua i ke kūkae 'ōma'oma'o. A no ka pōkole nō ho'i o kona mau lima, 'a'ohe ona mea e palepale ai a kāwele ai paha i ua pala kūkae nei.
'A'ohe mana'o menemene o mākou iā Keoni i ia manawa. Ua ho'ohenehene akula na'e iā ia i ke kapa 'ana aku iā ia i ka pala kūkae. Ho'omaka 'o ia e uē a 'o kona holo akula nō ia i ka hale. Aloha nō nā keiki li'ili'i o ia mau lā. 'A'ole lawa ka māmā o ka holo!
Pīpī holo ka'ao
This column is coordinated by the Hawaiian Language Department at the University of Hawai'i at Mānoa.
E ho'ouna 'ia mai nä leka iä mäua, 'o ia ho'i 'o Laiana Wong a me Kekeha Solis ma ka pahu leka uila ma lalo nei:
a i 'ole ia, ma ke kelepona:
» 956-2627 (Laiana)
» 956-2624 (Kekeha)
BACK TO TOP
Kaka'a ka Pöhaku, Uliuli ka Lä'au
Synopsis: This is the continuation of last week's story about the escapades of youth.
I ka hemo 'ana mai o ka lole wäwae o kahi Lopaka, ua kani a'ela ka leo ho'öho o kamali'i me ke kuhikuhi pü aku o nä lima i kahi e 'öku'u ana 'o Lopaka, "Ë! Ke ki'o nei ë! Ke ki'o nei ho'i! Auë ka ho'opailua ë! Kü nö ho'i ke pilo i ka mähanahana!"
I lohe aku ka hana o ua keiki nei i këia 'ölelo ho'ohenehene a kamali'i, pi'i a'ela ka 'ula i ka papälina o Lopaka. Nui kona hilahila 'a'ole ho'i o kana mai.
I ka pau 'ana o käna hana, kü hou a'ela 'o Lopaka i luna a ho'omaka akula 'o ia e 'imi aku i mea häleu ma ia wahi kokoke aku nö. I ka loa'a koke 'ole mai o kahi lau palupalu, lälau ihola 'o ia i kahi la'alä'au i mea häleu.
I nänä aku ka hana o kamali'i a 'ike i ka pu'u lepo e waiho nei, ua 'ano 'ë kä ho'i ke 'ano. He 'öma'oma'o ke kohu i ka nänä aku! Pëia ho'i ke kohu o ka lä'au häleu!
Ho'omau akula ka 'ölelo ho'ohenehene a kamali'i i ka 'ï 'ana aku, "Kupanaha! Kupanaha maoli nö! He kükae 'öma'oma'o!"
I ka lohe 'ia mai o këia 'ölelo, pi'i a'ela ka 'ula o ka 'ä'ï a pane akula 'o Lopaka ma ke 'ano 'ölelo ho'äkäka, "'Eä, he laulau ka 'ai o ka pö nei. 'O ia ka hopena o ka 'ai 'ana i ka lü'au. He 'öma'oma'o ke kükae. 'A'ole 'oukou 'ike?"
I ia manawa, 'o ka puwalu pü a'ela nö ia o ke oli a mäkou kamali'i i ka ho'ohenehene aku iä Lopaka, "Kaka'a ka pöhaku, uliuli ka lä'au! Kaka'a ka pöhaku, uliuli ka lä'au!"
A lohe 'ia këia oli, kahu ihola ka 'ena i ka maka o Lopaka. Huki a'ela nö 'o ia i kona lole wäwae, a me ka lä'au häleu e pa'a ana i ka lima, 'o kona alualu maila nö ia iä mäkou kamali'i. I ia manawa nö, 'uä ka pihe o ko mäkou leo, "Aïïïï! E holo e nä keiki! E mämä ho'i ka holo!"
'A'ole nö i li'uli'u ia alualu 'ana mai a Lopaka, ua 'ike 'ia ka mämä o ka holo o nä keiki nui. 'A'ole nö e loa'a mai iä Lopaka i ke alualu. No laila, ua huli akula kona holo 'ana a ho'omaka 'o ia e alualu i kekahi keiki li'ili'i a mälie ho'i o ka holo. 'O ia 'o Keoni, ke kaikaina o Lopaka.
'O ia alualu nö ia a Lopaka iä Keoni a hapa loa mai ka mamao e ka'awale ai läua. I ia manawa nö, kiloi akula 'o Lopaka i ka lä'au i o Keoni lä. Lohe 'ia ke kani 'oë a ka lä'au e lele pokaka'a ana i ka lewa. Mea 'ole ka mämä o ka holo i mua o ko ka lele o ka lä'au a 'o ka pä maila nö ia o ke kua o Keoni i kahi po'o o ua lä'au nei i häpala 'ia i ke kükae.
Aloha nö kahi Keoni. 'Aohe ona pale'ili, a no laila, ua hele a häpala 'ia ka 'ili o kona kua i ke kükae 'öma'oma'o. A no ka pökole nö ho'i o kona mau lima, 'a'ohe ona mea e palepale ai a käwele ai paha i ua pala kükae nei.
'A'ohe mana'o menemene o mäkou iä Keoni i ia manawa. Ua ho'ohenehene akula na'e iä ia i ke kapa 'ana aku iä ia i ka pala kükae. Ho'omaka 'o ia e uë a 'o kona holo akula nö ia i ka hale. Aloha nö nä keiki li'ili'i o ia mau lä. 'A'ole lawa ka mämä o ka holo!
Pïpï holo ka'ao
This column is coordinated by the Hawaiian Language Department at the University of Hawai'i at Mānoa.
E ho'ouna 'ia mai nā leka iā māua, 'o ia ho'i 'o Laiana Wong a me Kekeha Solis ma ka pahu leka uila ma lalo nei:
a i 'ole ia, ma ke kelepona:
» 956-2627 (Laiana)
» 956-2624 (Kekeha)
Note: Because most Web browsers are unable to display the kahako (horizontal line, or macron) used to add emphasis to a vowel in written Hawaiian, we have substituted the corresponding vowel with an umlaut (two dots, or dieresis). To view this text as it was meant to be read, you must have a Hawaiian-language font installed on your computer. You can obtain free versions of these fonts from the University of Hawaii-Hilo's Web site, http://www.olelo.hawaii.edu/eng/resources/fonts.html
Some newer Web browsers, (such as Netscape 7 and Internet Explorer 6 on certain operating systems) can display kahako without a Hawaiian-language font, using a specialized coding system called Unicode. To jump to a Unicode version of this column, click here.
|