No Ia Mea He Moepū, E Ho'i Nō I Ka Piko
Synopsis: The struggle of a culture to know whether and when it is healthy and appropriate to evolve away from certain traditional beliefs, values and practices.
No nā 'ōiwi, he mea ko'iko'i nō ke kūkā 'ia 'ana o ke kūpono o ka ha'alele a kāpae 'ana paha i kekahi mau hana o ka wā kahiko i kēia wā e mau aku nei ka mo'omeheu o kākou. Paio aku paio mai nō kahi mana'o inā he kūpono anei ka ha'alele 'ana aku a 'o ka wā hea ka wā kūpono e waiho aku ai i ua mau hana kuluma i hope. E no'ono'o pono 'ia lā ua mau mea e kau nei. 'O ia nō ho'i kā kākou e 'ike nei ma kēia hihia no ke ana i Kawaihae, Hawai'i i kanu 'ia ai nā iwi kūpuna me nā moepū a lākou, me ke 'ano ho'i e mālama 'ia mai ai nā moepū. Ma ke 'ano laulā no ka mo'omeheu, ua pau akula i ka 'ike 'ia, ua 'ikea ho'i ma ka ho'omana, kahi i ha'alele ai nā kānaka he nui wale i nā kini akua i mea e ho'ōla 'ia ai e ke akua hou 'o Iehova ho'i.
No ka mālama 'ia 'ana o nā iwi kūpuna, ua pa'a nō ka mana'o i loko o ka hapa nui loa o nā kānaka a pau, 'a'ole nō e hana 'ino 'ia nā iwi. Ho'okahi nō ka mana'o no ka waiho 'ana ma kahi i kanu 'ia ai, 'a'ole ho'i e maha'oi aku. A no laila, inā pēlā ka mana'o, 'a'ole anei kūlike ua mana'o nui nei me nā mea i ho'omoe pū 'ia me nā iwi, 'o ia ho'i ka moepū? Eia hou, pehea lā e ho'opili 'ole 'ia ai ia 'ano mālama 'ana i nā iwi me kā lākou mau mea i ho'omoe pū 'ia?
I ku'u wā kamali'i ma Molokai, e ola ana nō ku'u mau kūpuna kuakahi. Ua noho pū mākou a pau i loko o ka hale ho'okahi. Ua kapu nō ko lāua lumi moe iā mākou nā kamali'i no ka mea 'o ia kahi a lāua i hiamoe ai. 'A'ole 'o lāua wale nō kahi mea nui, 'o kahi hiamoe me nā mea a pau o loko o laila pū ho'i nā mea nui, he kapu ho'i. E no'ono'o a'e kākou i ia mana'o, he wahi kapu kahi hiamoe, he kapu ho'i a mau loa. He mana'o mōakāka nō, ua la'a a ua kapu ka ilina, ke awaloa a me nā mea a pau o loko ho'i. Pēlā i loa'a mai ai ka 'ōlelo no'eau "Mai lawe wale i nā mea i ho'omoepū 'ia".
'Ōlelo 'ia, ua pau ka waiwai o ka moepū no ka po'e i make a 'oi aku ka waiwai o kona ho'ohana 'ia i mea ho'ona'auao, i mea ho'oulu mana'o ho'i. Nānā 'ia ma ke 'ano pāheona, he waiwai launa 'ole ma ke a'o 'ana mai e pili ana i ka mākaukau me ka no'eau o ko kākou mau kūpuna. No laila, e kūpono nō ma kekahi mau pō'aiapili ka lawe 'ana ho'i i nā moepū i mea e mālama 'ia ai i loko o ka hale hō'ike'ike.
('a'ole i pau.)
[Mahalo e Halealoha a me Kainani no ka ho'ouna 'ana mai i kēia mo'olelo, he mea 'ono na ka lehulehu e moni ai a e no'ono'o ai ho'i. A e pa'i 'ia ke koena i kēia pule a'e. Ke aloha nō.] L.H.
This column is coordinated by the Hawaiian Language Department at the University of Hawai'i at Mānoa, supported by UH President Evan Dobelle's Initiative for Achieving Native Hawaiian Academic Excellence.
E ho'ouna 'ia mai nä leka iä mäua, 'o ia ho'i 'o Laiana Wong a me Kekeha Solis ma ka pahu leka uila ma lalo nei:
a i 'ole ia, ma ke kelepona:
» 956-2627 (Laiana)
» 956-2624 (Kekeha)
BACK TO TOP
No Ia Mea He Moepü, E Ho'i Nö I Ka Piko
Synopsis: The struggle of a culture to know whether and when it is healthy and appropriate to evolve away from certain traditional beliefs, values and practices.
No nä 'öiwi, he mea ko'iko'i nö ke kükä 'ia 'ana o ke küpono o ka ha'alele a käpae 'ana paha i kekahi mau hana o ka wä kahiko i këia wä e mau aku nei ka mo'omeheu o käkou. Paio aku paio mai nö kahi mana'o inä he küpono anei ka ha'alele 'ana aku a 'o ka wä hea ka wä küpono e waiho aku ai i ua mau hana kuluma i hope. E no'ono'o pono 'ia lä ua mau mea e kau nei. 'O ia nö ho'i kä käkou e 'ike nei ma këia hihia no ke ana i Kawaihae, Hawai'i i kanu 'ia ai nä iwi küpuna me nä moepü a läkou, me ke 'ano ho'i e mälama 'ia mai ai nä moepü. Ma ke 'ano laulä no ka mo'omeheu, ua pau akula i ka 'ike 'ia, ua 'ikea ho'i ma ka ho'omana, kahi i ha'alele ai nä känaka he nui wale i nä kini akua i mea e ho'öla 'ia ai e ke akua hou 'o Iehova ho'i.
No ka mälama 'ia 'ana o nä iwi küpuna, ua pa'a nö ka mana'o i loko o ka hapa nui loa o nä känaka a pau, 'a'ole nö e hana 'ino 'ia nä iwi. Ho'okahi nö ka mana'o no ka waiho 'ana ma kahi i kanu 'ia ai, 'a'ole ho'i e maha'oi aku. A no laila, inä pëlä ka mana'o, 'a'ole anei külike ua mana'o nui nei me nä mea i ho'omoe pü 'ia me nä iwi, 'o ia ho'i ka moepü? Eia hou, pehea lä e ho'opili 'ole 'ia ai ia 'ano mälama 'ana i nä iwi me kä läkou mau mea i ho'omoe pü 'ia?
I ku'u wä kamali'i ma Molokai, e ola ana nö ku'u mau küpuna kuakahi. Ua noho pü mäkou a pau i loko o ka hale ho'okahi. Ua kapu nö ko läua lumi moe iä mäkou nä kamali'i no ka mea 'o ia kahi a läua i hiamoe ai. 'A'ole 'o läua wale nö kahi mea nui, 'o kahi hiamoe me nä mea a pau o loko o laila pü ho'i nä mea nui, he kapu ho'i. E no'ono'o a'e käkou i ia mana'o, he wahi kapu kahi hiamoe, he kapu ho'i a mau loa. He mana'o möakäka nö, ua la'a a ua kapu ka ilina, ke awaloa a me nä mea a pau o loko ho'i. Pëlä i loa'a mai ai ka 'ölelo no'eau "Mai lawe wale i nä mea i ho'omoepü 'ia".
'Ölelo 'ia, ua pau ka waiwai o ka moepü no ka po'e i make a 'oi aku ka waiwai o kona ho'ohana 'ia i mea ho'ona'auao, i mea ho'oulu mana'o ho'i. Nänä 'ia ma ke 'ano päheona, he waiwai launa 'ole ma ke a'o 'ana mai e pili ana i ka mäkaukau me ka no'eau o ko käkou mau küpuna. No laila, e küpono nö ma kekahi mau pö'aiapili ka lawe 'ana ho'i i nä moepü i mea e mälama 'ia ai i loko o ka hale hö'ike'ike.
('a'ole i pau.)
[Mahalo e Halealoha a me Kainani no ka ho'ouna 'ana mai i këia mo'olelo, he mea 'ono na ka lehulehu e moni ai a e no'ono'o ai ho'i. A e pa'i 'ia ke koena i këia pule a'e. Ke aloha nö.] L.H.
This column is coordinated by the Hawaiian Language Department at the University of Hawai'i at Mānoa, supported by UH President Evan Dobelle's Initiative for Achieving Native Hawaiian Academic Excellence.
E ho'ouna 'ia mai nā leka iā māua, 'o ia ho'i 'o Laiana Wong a me Kekeha Solis ma ka pahu leka uila ma lalo nei:
a i 'ole ia, ma ke kelepona:
» 956-2627 (Laiana)
» 956-2624 (Kekeha)
Note: Because most Web browsers are unable to display the kahako (horizontal line, or macron) used to add emphasis to a vowel in written Hawaiian, we have substituted the corresponding vowel with an umlaut (two dots, or dieresis). To view this text as it was meant to be read, you must have a Hawaiian-language font installed on your computer. You can obtain free versions of these fonts from the University of Hawaii-Hilo's Web site, http://www.olelo.hawaii.edu/eng/resources/fonts.html
Some newer Web browsers, (such as Netscape 7 and Internet Explorer 6 on certain operating systems) can display kahako without a Hawaiian-language font, using a specialized coding system called Unicode. To jump to a Unicode version of this column, click here.
|