— ADVERTISEMENT —
Starbulletin.com



Kauakukalahale







Note: Because most Web browsers are unable to display the kahako (horizontal line, or macron) used to add emphasis to a vowel in written Hawaiian, we have substituted the corresponding vowel with an umlaut (two dots, or dieresis). To view this text as it was meant to be read, you must have a Hawaiian-language font installed on your computer. You can obtain free versions of these fonts from the University of Hawaii-Hilo's Web site, http://www.olelo.hawaii.edu/eng/resources/fonts.html

Some newer Web browsers, (such as Netscape 7 and Internet Explorer 6 on certain operating systems) can display kahako without a Hawaiian-language font, using a specialized coding system called Unicode. To jump to a Unicode version of this column, click here.



He Aloha no
Elama Kanahele

Synopsis: Another beloved and highly respected member of the Hawaiian community is gone. She will be missed.


Ko mäkou hoaloha mai ke one o Kahelelani
Püpü aloha mai ka lei o nä waimaka
He waimaka ka lü hau o nä lehua e moho nei o Koke'e
Kahi äu i 'ike ai iä Ni'ihau i ka lä o lalo
Pulu 'elo Kekaha i nëia lä äu i ha'alele ai
Ha'alele 'oe no ka poli o Iesü
Iesü o ke aupuni hemolele
Hemolele ka puka i wehe 'ia nou
Aloha kou leo i nä haumäna a'o
A'o na'auao ho'i i ka lehulehu
Lehulehu i külou me ke kaumaha
Kaumaha uï i ka pu'uwai
Piha a hü ko mäkou aloha nou
Aloha palena 'ole 'oe e ka lei aloha no mäkou a pau

Hänau 'ia 'o Bernice Elama Kanahele ma Pu'uwai, Ni'ihau ma ka lä 24 o Ianuali, MH 1955. 'O kona makua käne, 'o Wiliama Apelahama Nizo, ke keiki a Nizo Takahashi, läua 'o Sarah Eiakamanawa Kawahalau. 'O kona makuahine, 'o Virginia Kananiokaleohoomana Kanahele ka inoa ma mua o ka male 'ana iä Nizo. 'O ia ke keiki a Joseph Waioleka Kanahele läua 'o Lahapa Kahiko Kahale.

Ua hänai 'ia 'o Elama ma Ni'ihau ä hiki i ka piha 'ana iä ia 'umi kumamäkolu makahiki, a laila, ua ne'e 'o ia me kona 'ohana i Kaua'i e noho ai. Ua hele 'o ia i ke kula 'o Niihau School ä hiki i kona ha'alele 'ana iä Ni'ihau, a laila, hele 'o ia i ke kula 'o Waimea School a me Waimea High School ma Kaua'i kahi i puka ai 'o ia me kona palapala kula ki'eki'e i ka makahiki 1973.

'O ia kekahi o nä kumu kula mua loa o ka Pünana Leo o Kekaha, i Kaua'i. 'O ia ka Pünana Leo mua loa a ua ho'okumu 'ia i ka MH 1983. A'o 'ia kamali'i o ia kula ma ka 'ölelo Hawai'i wale nö. Ua pani 'ia ia kula a ne'e 'o ia i ka Pünana Leo o Puhi e ho'omau ai i ke a'o 'ana i kamali'i ma ka 'ölelo Hawai'i. He kumu kula 'o Elama ma ke Kula Niihau o Kekaha, i Kaua'i, ma hope o kona ho'okumu 'ia 'ana, a laila, 'o ia kekahi o nä hoa i ho'okumu i ka Niihau School of Kekaha i ka MH 1999. I ka MH 2001, ua ho'ololi 'ia ka inoa o ia kula 'o Kula Aupuni Niihau A Kahelelani Aloha, 'o ia ho'i, 'o KANAKA. He kula Charter 'o KANAKA no nä haumäna K-12. Ma ia kula, a'o 'ia kamali'i ma ka 'ölelo Hawai'i a me ka 'ölelo Pelekane.

Ua 'imi 'o ia i ka 'ike me ka na'auao ma ka ho'omau 'ana i ka hele 'ana i ke kula ä loa'a kona palapala Bachelors mai ke Kulanui o Hawai'i ma Mänoa ma ka 'ao'ao Ho'ona'auao. Ua hana nö ho'i 'o ia i nä hana e pono ai ka loa'a 'ana o kona palapala kumu kula a i kona manawa i pau ai, ua kokoke loa e loa'a ia palapala.

Mai ka MH 2002 ä hiki i kona pau 'ana, he kumu a'oa'o a he kumu maoli 'o ia ma ke Kaua'i Community College. He lälä 'o ia no ka Native Hawaiian Education Council a me ke Council for a Drug-Free Kaua'i. He kumu 'ike 'o ia no nä po'e a'o 'ölelo Hawai'i he lehulehu mai Hilo ä hiki i Kaua'i a ma waho nö ho'i no kona 'ike loa i ka 'ölelo Hawai'i, 'o ia ho'i käna 'ölelo i hänai 'ia ai e kona mau mäkua, küpuna, a me ka 'ohana, he po'e 'ölelo Hawai'i kumu.





E ho'ouna 'ia mai nä leka iä mäua,
'o ia ho'i 'o Laiana Wong a me Kekeha Solis
ma ka pahu leka uila ma lalo nei:
>> kwong@hawaii.edu
>> rsolis@hawaii.edu

a i 'ole ia, ma ke kelepona:
>> 956-2627 (Laiana)
>> 956-2624 (Kekeha)



BACK TO TOP
|

Note: This version of the column is set in Unicode, which requires current Web-browser software (Netscape 7 or Internet Explorer 6 on most operating systems.) If the Hawaiian text below does not display properly, you may want to use the version coded for older browsers (above) instead.

He Aloha no
Elama Kanahele

Synopsis: Another beloved and highly respected member of the Hawaiian community is gone. She will be missed.


Ko mākou hoaloha mai ke one o Kahelelani
Pūpū aloha mai ka lei o nā waimaka
He waimaka ka lū hau o nā lehua e moho nei o Koke'e
Kahi āu i 'ike ai iā Ni'ihau i ka lā o lalo
Pulu 'elo Kekaha i nēia lā āu i ha'alele ai
Ha'alele 'oe no ka poli o Iesū
Iesū o ke aupuni hemolele
Hemolele ka puka i wehe 'ia nou
Aloha kou leo i nā haumāna a'o
A'o na'auao ho'i i ka lehulehu
Lehulehu i kūlou me ke kaumaha
Kaumaha uī i ka pu'uwai
Piha a hū ko mākou aloha nou
Aloha palena 'ole 'oe e ka lei aloha no mākou a pau

Hānau 'ia 'o Bernice Elama Kanahele ma Pu'uwai, Ni'ihau ma ka lā 24 o Ianuali, MH 1955. 'O kona makua kāne, 'o Wiliama Apelahama Nizo, ke keiki a Nizo Takahashi, lāua 'o Sarah Eiakamanawa Kawahalau. 'O kona makuahine, 'o Virginia Kananiokaleohoomana Kanahele ka inoa ma mua o ka male 'ana iā Nizo. 'O ia ke keiki a Joseph Waioleka Kanahele lāua 'o Lahapa Kahiko Kahale.

Ua hānai 'ia 'o Elama ma Ni'ihau ā hiki i ka piha 'ana iā ia 'umi kumamākolu makahiki, a laila, ua ne'e 'o ia me kona 'ohana i Kaua'i e noho ai. Ua hele 'o ia i ke kula 'o Niihau School ā hiki i kona ha'alele 'ana iā Ni'ihau, a laila, hele 'o ia i ke kula 'o Waimea School a me Waimea High School ma Kaua'i kahi i puka ai 'o ia me kona palapala kula ki'eki'e i ka makahiki 1973.

'O ia kekahi o nā kumu kula mua loa o ka Pūnana Leo o Kekaha, i Kaua'i. 'O ia ka Pūnana Leo mua loa a ua ho'okumu 'ia i ka MH 1983. A'o 'ia kamali'i o ia kula ma ka 'ōlelo Hawai'i wale nō. Ua pani 'ia ia kula a ne'e 'o ia i ka Pūnana Leo o Puhi e ho'omau ai i ke a'o 'ana i kamali'i ma ka 'ōlelo Hawai'i. He kumu kula 'o Elama ma ke Kula Niihau o Kekaha, i Kaua'i, ma hope o kona ho'okumu 'ia 'ana, a laila, 'o ia kekahi o nā hoa i ho'okumu i ka Niihau School of Kekaha i ka MH 1999. I ka MH 2001, ua ho'ololi 'ia ka inoa o ia kula 'o Kula Aupuni Niihau A Kahelelani Aloha, 'o ia ho'i, 'o KANAKA. He kula Charter 'o KANAKA no nā haumāna K-12. Ma ia kula, a'o 'ia kamali'i ma ka 'ōlelo Hawai'i a me ka 'ōlelo Pelekane.

Ua 'imi 'o ia i ka 'ike me ka na'auao ma ka ho'omau 'ana i ka hele 'ana i ke kula ā loa'a kona palapala Bachelors mai ke Kulanui o Hawai'i ma Mānoa ma ka 'ao'ao Ho'ona'auao. Ua hana nō ho'i 'o ia i nā hana e pono ai ka loa'a 'ana o kona palapala kumu kula a i kona manawa i pau ai, ua kokoke loa e loa'a ia palapala.

Mai ka MH 2002 ā hiki i kona pau 'ana, he kumu a'oa'o a he kumu maoli 'o ia ma ke Kaua'i Community College. He lālā 'o ia no ka Native Hawaiian Education Council a me ke Council for a Drug-Free Kaua'i. He kumu 'ike 'o ia no nā po'e a'o 'ōlelo Hawai'i he lehulehu mai Hilo ā hiki i Kaua'i a ma waho nō ho'i no kona 'ike loa i ka 'ōlelo Hawai'i, 'o ia ho'i kāna 'ōlelo i hānai 'ia ai e kona mau mākua, kūpuna, a me ka 'ohana, he po'e 'ōlelo Hawai'i kumu.





E ho'ouna 'ia mai nā leka iā māua,
'o ia ho'i 'o Laiana Wong a me Kekeha Solis
ma ka pahu leka uila ma lalo nei:
>> kwong@hawaii.edu
>> rsolis@hawaii.edu

a i 'ole ia, ma ke kelepona:
>> 956-2627 (Laiana)
>> 956-2624 (Kekeha)

This column is coordinated by the Hawaiian Language Department
at the University of Hawai'i at Mānoa, supported by UH
President Evan Dobelle's Initiative for Achieving Native Hawaiian
Academic Excellence.



| | | PRINTER-FRIENDLY VERSION
E-mail to City Desk

BACK TO TOP



© Honolulu Star-Bulletin -- https://archives.starbulletin.com

— ADVERTISEMENT —
— ADVERTISEMENTS —


— ADVERTISEMENTS —