Starbulletin.com

Kauakukalahale

Käwika Winter



Note: Because most Web browsers are unable to display the kahako (horizontal line, or macron) used to add emphasis to a vowel in written Hawaiian, we have substituted the corresponding vowel with an umlaut (two dots, or dieresis). To view this text as it was meant to be read, you must have a Hawaiian-language font installed on your computer. You can obtain free versions of these fonts from the University of Hawaii-Hilo's Web site, http://www.olelo.hawaii.edu/eng/resources/fonts.html

Some newer Web browsers, (such as Netscape 7 and Internet Explorer 6 on certain operating systems) can display kahako without a Hawaiian-language font, using a specialized coding system called Unicode. To jump to a Unicode version of this column, click here.


He kanikau no
ku‘u köko‘olua


Synopsis: This letter to Kauakükalahale expresses gratitude to the Star-Bulletin for featuring a Hawaiian-language column. It contains a kanikau, or chant of lamentation, mourning the loss of a beloved companion.


E ka Hökü Buletina a me Kauakükalahale ë. Aloha mai käkou.

Mahalo nui iä 'oukou no këia kolamu hou, 'o ia ho'i, 'o Kauakükalahale. Hü a'ela ke aloha i ke kü 'ana o ku'u mau maka i ua kolamu lä i waiho 'ia iho nei me ke aloha i nä küpuna a me nä pua o nëia 'äina aloha, ko käkou mau lei momi a mau lei mamo ho'i e kähiko nei i këia au e holo nei. Kulu a'ela ka waimaka i ka heluhelu 'ana i ua kolamu lä, no ka mea, nui ka hau'oli a me ka ha'aheo nö ho'i i ka 'ike aku i ke 'ano o ka 'ölelo e küpa'a nei ma hope o ka po'e küpuna ma nä 'ano a pau. He mikolololehua maoli nö! Inä paha he wahi hakahaka a wahi köä paha ko këia kolamu, inä lä, e 'olu'olu e ho'okomo i nëia wahi mele a'u i haku ai. He wahi kanikau ia no ku'u köko'olua i moe a hala ihola i ka lä 12/5/99. He paipai nö ho'i paha këia i ka po'e näna i lawelawe i kä läkou mau mele kanikau a oli ho'ouëuë paha ma ka ho'olewa o ko käkou hoa makamaka, 'o Mähealani Dudoit, e ho'ouna mai i ia mau kanikau i mea e ho'oheno ai iä ia a me käna mau mea i luhi ai no nä 'öiwi o nëia 'äina aloha.

Me ke aloha pumehana,

Käwika Winter
Wai'alae, O'ahu


He Kanikau No Ku'u
Köko'olua, no Ziggy

Ua hala mai nei nä lä u'i
E ku'u köko'olua ë
Ku'u kia'i i ke ao
Ku'u kia'i i ka pö
Ku'u hoa i ka holo kuahiwi
Ku'u hoa i ka hiamoe
'A'ole i hala ho'okahi pö o ka
hiamoe 'ole me 'oe
'A'ole 'oe e ho'i mai
Ka u'i o Wai'alae
He hanohano ke 'ike aku
Aloha nui 'ia e ka lehulehu
Ku'u hoa näna i hä'awi mai i
ke aloha pau 'ole
Aloha nö au iä 'oe
Poina 'ole nä wahi a käua i
hele ai
I uka lilo o Wai'alae
I ka 'ae kai o Wai'alae
Aloha nö au iä 'oe
'O 'oe wale nö kai ho'omao-
popo i ko'u na'au
'O 'oe wale nö kai ho'omao-
popo i ka 'ino
I ka wä nui o ka makani
I ke anu
I ke ko'eko'e o ke kü kohana
Käua wale nö i ka malu o ke
'A'ali'i o Kapakahi
'O 'oe wale nö kai aloha ia'u
Poina 'ole ka nui o kou aloha
Ua hala mai nei nä lä u'i ë
E ku'u köko'olua ë
Ku'u kia'i
Ku'u hoa holo kuahiwi
'A'ole 'oe e ho'i mai ë


Pa'i hewa: E nä makamaka heluhelu o Kauakükalahale. I këlä pule aku nei, i ka puka mai o ka mo'olelo "Ka Lä Kü'oko'a", ua puka pü mai me kahi hemahema, 'o ia ho'i, ka inoa o ka mea käkau. 'O ka 'oia'i'o, 'o Noenoe K. Silva ka mea käkau. He polopeka 'o ia ma ke Kulanui o Hawai'i ma Mänoa i ka mähele Political Science. E huikala mai iä mäua, e Noenoe.

--Luna Ho'oponopono




E ho'ouna 'ia mai nä leka iä mäua,
'o ia ho'i 'o Laiana Wong a me Kekeha Solis
ma ka pahu leka uila ma lalo nei:
>> kwong@hawaii.edu
>> rsolis@hawaii.edu

a i 'ole ia, ma ke kelepona:
>> 956-2627 (Laiana)
>> 956-2624 (Kekeha)

This column is part of University of Hawai'i President
Evan Dobelle's Initiative for Achieving Native Hawaiian
Academic Excellence at UH Mänoa.


BACK TO TOP
|

Note: This version of the column is set in Unicode, which requires current Web-browser software (Netscape 7 or Internet Explorer 6 on most operating systems.) If the Hawaiian text below does not display properly, you may want to use the version coded for older browsers (above) instead.

He kanikau no
ku‘u kōko‘olua


Synopsis: This letter to Kauakūkalahale expresses gratitude to the Star-Bulletin for featuring a Hawaiian-language column. It contains a kanikau, or chant of lamentation, mourning the loss of a beloved companion.


E ka Hōkū Buletina a me Kauakūkalahale ē. Aloha mai kākou.

Mahalo nui iā 'oukou no kēia kolamu hou, 'o ia ho'i, 'o Kauakūkalahale. Hū a'ela ke aloha i ke kū 'ana o ku'u mau maka i ua kolamu lā i waiho 'ia iho nei me ke aloha i nā kūpuna a me nā pua o nēia 'āina aloha, ko kākou mau lei momi a mau lei mamo ho'i e kāhiko nei i kēia au e holo nei. Kulu a'ela ka waimaka i ka heluhelu 'ana i ua kolamu lā, no ka mea, nui ka hau'oli a me ka ha'aheo nō ho'i i ka 'ike aku i ke 'ano o ka 'ōlelo e kūpa'a nei ma hope o ka po'e kūpuna ma nā 'ano a pau. He mikolololehua maoli nō! Inā paha he wahi hakahaka a wahi kōā paha ko kēia kolamu, inā lā, e 'olu'olu e ho'okomo i nēia wahi mele a'u i haku ai. He wahi kanikau ia no ku'u kōko'olua i moe a hala ihola i ka lā 12/5/99. He paipai nō ho'i paha kēia i ka po'e nāna i lawelawe i kā lākou mau mele kanikau a oli ho'ouēuē paha ma ka ho'olewa o ko kākou hoa makamaka, 'o Māhealani Dudoit, e ho'ouna mai i ia mau kanikau i mea e ho'oheno ai iā ia a me kāna mau mea i luhi ai no nā 'ōiwi o nēia 'āina aloha.

Me ke aloha pumehana,

Kāwika Winter
Wai'alae, O'ahu


He Kanikau No Ku'u
Kōko'olua, no Ziggy

Ua hala mai nei nā lā u'i
E ku'u kōko'olua ē
Ku'u kia'i i ke ao
Ku'u kia'i i ka pō
Ku'u hoa i ka holo kuahiwi
Ku'u hoa i ka hiamoe
'A'ole i hala ho'okahi pō o ka
hiamoe 'ole me 'oe
'A'ole 'oe e ho'i mai
Ka u'i o Wai'alae
He hanohano ke 'ike aku
Aloha nui 'ia e ka lehulehu
Ku'u hoa nāna i hā'awi mai i
ke aloha pau 'ole
Aloha nō au iā 'oe
Poina 'ole nā wahi a kāua i
hele ai
I uka lilo o Wai'alae
I ka 'ae kai o Wai'alae
Aloha nō au iā 'oe
'O 'oe wale nō kai ho'omao-
popo i ko'u na'au
'O 'oe wale nō kai ho'omao-
popo i ka 'ino
I ka wā nui o ka makani
I ke anu
I ke ko'eko'e o ke kū kohana
Kāua wale nō i ka malu o ke
'A'ali'i o Kapakahi
'O 'oe wale nō kai aloha ia'u
Poina 'ole ka nui o kou aloha
Ua hala mai nei nā lā u'i ē
E ku'u kōko'olua ē
Ku'u kia'i
Ku'u hoa holo kuahiwi
'A'ole 'oe e ho'i mai ē


Pa'i hewa: E nā makamaka heluhelu o Kauakūkalahale. I kēlā pule aku nei, i ka puka mai o ka mo'olelo "Ka Lā Kū'oko'a", ua puka pū mai me kahi hemahema, 'o ia ho'i, ka inoa o ka mea kākau. 'O ka 'oia'i'o, 'o Noenoe K. Silva ka mea kākau. He polopeka 'o ia ma ke Kulanui o Hawai'i ma Mānoa i ka māhele Political Science. E huikala mai iā māua, e Noenoe.

--Luna Ho'oponopono




E ho'ouna 'ia mai nā leka iā māua,
'o ia ho'i 'o Laiana Wong a me Kekeha Solis
ma ka pahu leka uila ma lalo nei:
>> kwong@hawaii.edu
>> rsolis@hawaii.edu

a i 'ole ia, ma ke kelepona:
>> 956-2627 (Laiana)
>> 956-2624 (Kekeha)

This column is coordinated by the Hawaiian Language Department
at the University of Hawai'i at Mānoa, supported by UH
President Evan Dobelle's Initiative for Achieving Native Hawaiian
Academic Excellence.



| | | PRINTER-FRIENDLY VERSION
E-mail to City Desk


Text Site Directory:
[News] [Business] [Features] [Sports] [Editorial] [Do It Electric!]
[Classified Ads] [Search] [Subscribe] [Info] [Letter to Editor]
[Feedback]
© 2002 Honolulu Star-Bulletin -- https://archives.starbulletin.com


-Advertisement-